Analiza broja i lokacija zelenih ostrva

na užem urbanom području Banja Luke, u cilјu uspostavlјanja integralnog sistema upravlјanja ambalažnim otpadom na području Grada

zel_ostrvo.png

Cilj projekta:

Generalni cilj projekta je bio se unaprijedi postojeći sistem prikupljanja i razdvajanja ambalažnog otpada, odnosno otpada koji se može reciklirati i iskoristiti kao vrijedna sirovina na području Grada Banja Luka kroz uspostavljanje održivog integralnog sistema upravljanja otpadom koji će se bazirati na principima održivog razvoja - izbjegavanje nastanka otpada, razvrstavanje, smanjenje, ponovno korišćenje i reciklažu otpada. Cilj implementacije ovog projekta je bio da u konačnici smanji količinu otpada koji se odlaže na regionalnoj sanitarnoj deponiji „Ramići“ čime bi se produžio vijek trajanja deponije.

Konkretan cilj ovog projekta je bio da se razvije i implemetira efikasna metodologija za proračun dovoljnog broja zelenih (reciklažnih) ostrva, njihov odgovarajući raspored u zavisnosti od postojeće komunalne infrastrukture i potencijala nastanka reciklabilnih komponenti komunalnog otpada na području Grada Banja Luka kako bi smo dobili optimalan broj i raspored ovih ostrva.

Ostvarene aktivnosti:

Da bi mogli postavljene ciljeve projekta uspješno realizovati definisali smo i konkretne aktivnosti pomoću kojih smo uspješno realizovali cjelokupan projekat:

  1. Pripremne aktivnosti
    2.

    Pripremne aktivnosti su realizovane kroz:

    • prikupljanje i analizu svih raspoloživih podataka u vezi sa određivanjem položaja i broja postojećih reciklažnih ostrva na teritoriji predmetnih mjesnih zajednica Grada Banja Luka,
    • definisanje metodologije identifikacije i terenskog rada,
    • nabavka adekvatnih topografskih i digitalnih podloga i
    • priprema odgovarajuće opreme za snimanje.

    Da bi se prikupljeni podaci mogli iskoristiti na najbolji način, tj. primjenom GIS-a bilo je neophodno, prije prikupljanja podataka, odrediti koje podatke prikupljati i osmisliti strukturu buduće geoprostorne baze podataka kroz definisanje: baze metapodatka, formata digitalnog rasterskog podatka koji će se koristiti, formata digitalnog vektorskog podatka koji će se koristiti, kao i same atributske tabele.

  2. Terensko snimanje
    3.

    Terensko istraživanje i prikupljanje podataka podrazumijevalo je obilazak i prikupljanje podataka o lokacijama postojećih zelenih (reciklažnih) ostrva, kao i samim ostrvima. Predmetne aktivnosti bile su realizovane snimanjem geografskih koordinata lokacija postojećih ostrva, dokumentovanjem stanja njihove opremljenosti, stanja u kojem se nalaze postojeće posude za separatno sakupljanje otpada, blizine naselja , itd. Snimanje koordinata i oblika identifikovanih deponija rađeno je pomoću ručnog GPS uređaja. Na terenu su izvršeni i intervijuisanje predstavnika mjesnih zajednica u cilju prikupljanja pouzdanih podataka o broju stanovnika koji žive na području ispitivanih zajednica.

  3. Obrada i analiza prikupljenih podataka
    4.

    Pored pomenutih, baznih podataka za analizu i diskusiju, pripremljeni su i brojni prostorni podaci vezani za projektno područje. Prostorni podaci, na kojima se zasnivalo istraživanja su mreže saobraćajnica, podaci koji se odnose na prirodne i vještačke karakteristike prostora istraživanog područja, podaci koji se odnose na mehanizaciju za sakupljanje, transfer i transport otpada, te na količinu otpada, broj stanovnika itd..

    Kako su Geografski Informacioni Sistemi (GIS) značajan alat za unos, čuvanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje velikog broja prostornih podataka, do sada je mnogo puta korišten uspješno u različitim aspektima upravljanja čvrstim komunalnim otpadom, uključujući izbor lokacija deponija i optimizaciju sakupljanja otpada i njegovog transporta, tako da je i u ovom slučaju GIS korišten kao osnovni alat. U konkretnom slučaju, kao alat za prikupljanje, skladištenje i obradu podataka korišten je QGIS, ali i drugi računarski programi, kao što su PostgreSQL za formiranje baza podataka, PostGIS za omogućavanje prostorne komponente baze podataka i pgRouting, koji predstavlja skup matematičkih algoritama za analize prikupljenih podataka. Objedinjujući sve podatke i računarske programe fromirali smo jedinstven GIS projekat koji nam je mogao pružiti čitav niz mogućnosti za analize pomoću različitih alata dostupnih u GIS-u.

    Kada smo obezbjedili dostupne geoprostrne podatke o projektnom području i trenskim radom prikupili dodatne potrebne podatke počeli smo sa analizom postojećeg sistema prikupljanja i razdvajanja ambalažnog otpada na projektnom području.

  4. Analiza broja i lokacija reciklažnih ostrva
    5.

    Na osnovu prikupljenih podataka o broju stanovnika ili stambenih jedinca izradili smo mape gustine, tzv. „heatmaps“, koje su nam poslužile za bliže proračune količine otpada koji se stvara na predmetnom području i na osnovu čega smo mogli donijeti konačan sud o potrebnom, dovoljnom broju zelenih (reciklažnih) ostrva na istraživanom području.

  5. Izrada studijske dokumentacije
    6.

    Sve urađeno je dokumentovano tekstualno, numerički i grafički. Svi prikupljeni podaci, definisana metodologija, postojeće stanje, rezultati modelovanja optimalnog broja i rasporeda zelenih (reciklažnih) ostrva objedinjeni su u integralnu studijsku dokumentaciju.

Ukoliko želite znati više o razvijenoj i u praksi potvrđenoj metodologiji i mogućnosti primjene u nekoj drugoj lokalnoj zajednici, kontaktirajte nas ili ovdje ili nam pišite na info@uzoronline.com