Zagađenje svjetlom

Isidora Vujošević | 11 Okt. 2021

Kategorije: Energija | Zaštita prirode |

Foto Kredit: Nebojša Tarlać - Banja Luka noću

---

Priroda je stvorila svoje cikluse izmjene dana i noći. Naši, a i životinjski organizmi i biljke prilagođavaju se tim ciklusima i ovise o njima. Poznato je da dnevni i noćni čovjekov san nisu isti te da je ljudski bioritam uvelike određen noćnim spavanjem. Također je poznato da je ljudsko tijelo najslabije oko 3 sata ujutru - vjerovatno zato su neke vojske baš tada napadale protivnike koji su u to doba spavali u logoru. Ovaj uvod o poznatim činjenicama pišemo kako bismo podsjetili na ono što je prirodno, a to je spavanje noću - kada je mrkli mrak. Upravo to - mrkli mrak - u gradovima je postala prošlost. Gdje u velikim gradovima danas možete pronaći mrkli mrak kada je sve osvijetljeno? I koji je ekološki i energetski problem osvjetljavanja naselja noću?

Kao prvo, nepotrebnim osvjetljavanjem troši se energija. Zatim, blještanje ceste zbog lošeg ili prejakog osvjetljenja može smetati vozače i uticati na njihovu bezbjednost. O uticaju vještačke svjetlosti na biljni i životinjski svijet da i ne govorimo: ptice selice gube orijentaciju, stradavaju slijepi miševi (u Bosni i Hercegovini su skoro sve vrste slijepih miševa stavljene na crvenu listu ugroženosti), a biljke imaju poremećenu vegetaciju. Na floru i faunu svjetlosno zagađenje je najpogubnije i čak se smatra da može izazvati i njihovo izumiranje.

Bioritam koji smo spomenuli na početku poremećen je kod čovjeka neprirodnom svjetlošću, a to dalje stvara probleme u proizvodnji određenih hormona, i negativno utiče na zdravlje. Kako riješiti taj problem? Kao pojedinci smo naizgled nemoćni ako živimo u gradovima - možemo se eventualno preseliti u šumu ili na planinu. No, to nije rješenje. Taj problem rješava se na nivou države koja donosi zakone kao prvo o umjerenom osvjetljavanju i to štednim rasvjetnim tijelima odnosno o eliminisanju nepotrebnog i lošeg rasvjetljavanja.