SAD ulaže 8 milijardi dolara u prozvodnju vodonika

Saša Dunović | 25 Sep. 2022

Kategorije: Energija | Klimatske promjene | Održivi razvoj |

Foto Kredit: Foto Kredit: Roman from Pixabay

---

Povećanje proizvodnje vodonika koji bi se korisito kao energent, postao je jedan od glavnih prioriteta Sjedinjenih Američkih Država dok pokušavaju da stanu na kraj zagađenju fosilnim gorivima koje uzrokuje klimatske promjene. 

Prema dostupnim podacima, SAD su 2019. godine bile na drugom mjestu po emisijama gasova koje uzrokuju klimatske promjene. Tokom te godine, SAD su emitovale 4.745 milona tona ovih gasova. India je bila na trećem mjestu sa 2.310, dok je Kina bila ubjedljivo na prvom mjestu sa 9.877 milona tona emisija koje uzrokuju klimatske promjene.

Američki plan

Da bi ovo promijenili, Ministarstvo energetike pokrenulo je novi program vrijedan 8 milijardi dolara za razvoj mreže regionalnih centara za proizvodnju vodonika kao čistog goriva. Cilj je formiranje mreže proizvođača, potrošača vodonika i lokalne infrastrukture za povezivanje kako bi se ubrzala upotreba vodonika kao čistog energenta.

"Upotrebom vodonika kao energenta, možemo da smanjimo emisije iz više sektora koji intenzivno koriste ugljenik (fosilna goriva) i stvorimo mnoge mogućnosti za proizvodnju čiste energije i radna mjesta širom zemlje", rekla je američka sekretarka za energetiku Jennifer M. Granholm. 

Vodonik i energija imaju dugu zajedničku istoriju – pokretali su prve motore sa unutrašnjim sagorevanjem pre više od 200 godina da bi postali sastavni dio moderne rafinerijske industrije. Lagan je, skladiv, energetski gust i ne proizvodi direktne emisije zagađivača ili gasova koje uzrokuju klimatske promjene. Ali da bi vodonik dao značajan doprinos prelasku na čistu energiju, potrebno ga je usvojiti u sektorima u kojima ga gotovo u potpunosti nema, kao što su transport, zgrade i proizvodnja električne energije.

Danas se na vodonik gleda kao na alternativno gorivo fosilnim gorivima. To bi moglo biti čistije gorivo za avione ili brodove, na primjer. Postoji i nada da bi korištenje vodonika kao goriva potencijalno moglo smanjiti emisije gasova staklene bašte iz industrijskih procesa koji trebaju doseći ekstremno visoke temperature, nešto što je teže postići obnovljivim izvorima energije poput vjetra i sunca. Može zamijeniti ugalj koji se koristi u proizvodnji čelika ili fosilnih goriva koja pokreću dizel kamione i teretne brodove. Kada se vodonik proizvodi od viška energije vjetra i sunca, on također služi kao neka vrsta "skladišta energije", slično bateriji, tako da se izobilje obnovljive energije može na neki način iskoristiti i kada je potražnja za električnom energijom mala.

Američki plan je razvoj do 10 regionalnih centara za proizvodnju vodonika širom SAD-a. Najmanje jedan regionalni centar bi trebalo da koristi obnovljivu energiju za proizvodnju vodonika, najmanje jedan bi trebao da istražuje i proizvodi vodonik pomoću nuklearne energije, dok bi najmanje dva centra, u regijama sa obilnim resursima prirodnog gasa, trebala da proizvode vodonik reformiranjem prirodong gasa pomoću vodene pare i uz obavezno hvatanje i skladištenje svih emisija ugljendioksida (velike količine ugljendioksida nastaju u ovom procesu). 

Investicijom od 8 milijardi dolara za razvoj mreže regionalnih centara za proizvodnju vodonika kao čistog goriva, koja će biti jedna od najvećih investicija u istoriji Američkog Ministarstva Energetike, SAD se pridužuju globalnim nastojanjima da se umjesto “alternativno gorivo” vodonik koristi kao jedan od glavnih, čistih, energenata širom svijeta.  

Globalni napori

Na zahtjev vlade Japana pod njenim predsjedavanjem G20 tokom 2019. godine, Međunarodna agencija za energetiku izradila je izvještaj kako bi analizirala trenutno stanje proizvodnje i korišćenja vodonika i ponudila smjernice za njegov budući razvoj.

U izvještaju se nalazi da čisti vodonik trenutno uživa politički i poslovni zamah bez presedana, s tim da se broj politika i projekata širom svijeta brzo širi. Zaključuje se da je sada vrijeme da se povećaju tehnologije i smanje troškovi kako bi se omogućilo da vodonik postane široko korišten. Pragmatične i djelotvorne preporuke vladama i industriji koje su date treble bi omogućiti da se u potpunosti iskoristi ovaj sve veći zamah.

“Vodonik danas uživa neviđen zamah. Svijet ne bi trebao propustiti ovu jedinstvenu priliku da vodonik postane važan dio naše čiste i sigurne energetske budućnosti.” rekao je Dr. Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije od 2015. godine.

Dobar primjer da i druge vlade širom svijeta idu u ovom smjeru je i nedavno otvorena fabrika za proizvodnju vodonika u Njemačkoj, koja se opisuje kao jedna od najvećih u ovoj zemlji, a industrijski gigant Siemens kaže da će proizvoditi 1.350 tona vodonika svake godine.

Tokom proteklih nekoliko godina, brojne multinacionalne kompanije pokušale su da postave marker u sektoru proizvodnje vodonika. U samoj Njemačkoj naftni i gasni gigant Shell je prošle godine objavio da je počeo s radom elektrolizer od 10 MW. U julu 2022. godine objavljeno je da će se planovi za izgradnju velikog proizvodnog pogona za prizvodnju vodonika u Holandiji realizovati nakon konačne odluke o ulaganju od strane podružnica Shella. Predstavnici Shell-a su izjavili da će postrojenje Holland Hydrogen I biti "najveća elektrana na vodonik u Evropi" kada počne sa radom 2025. Godine. Prema navodima kompanije, elektrolizer od 200 MW bit će smješten u luci Rotterdam, najvećoj evropskoj luci, koja će proizvoditi čak 60.000 kilograma obnovljivog vodonika svaki dan.

U junu ove godine, još jedan gigant nafte i gasa, BP, rekao je da se složio da preuzme 40,5% udjela u Asian Renewable Energy Hub, ogromnom projektu planiranom za Australiju. BP je rekao da će postati operater razvoja, dodajući da ima "potencijal da bude jedno od najvećih čvorišta obnovljivih izvora energije i zelenog vodonika na svijetu". Ovome treba dodati i planove ove kompanije za izgradnju novog postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u sjeveroistočnoj regiji Ujedinjenog Kraljevstva koje bi moglo isporučiti do 500 Mwe (megavata električne energije) proizvodnje vodonika do 2030.